Kopenhagen? Amsterdam? Ne, to je Utrecht, grad 35 kilometara udaljen od nizozemske prijestolnice.
Od kada? Od lani. Utrecht je uspio napraviti nešto teško zamislivo, a to je svrgnuti Kopenhagen s trona. Međutim, metamorfoza iz bučnog i zagađenog grada kojim dominiraju automobili nije se dogodila preko noći.
Zeleni val
Još tijekom 1970-ih, u vrijeme kada su mnoga nizozemska djeca ginula na cestama zbog nepoštivanja prometnih pravila od strane vozača automobila, u Utrechtu je krenula gradnja mreže infrastrukture koja je rezultirala time da grad veličine otprilike 100 km² danas ima preko 400 km biciklističkih staza. Širile su se nauštrb prometnica i gradskih cesta, sve s ciljem demotiviranja građana u odabiru automobila pri svakodnevnom putovanju na posao, školu i sl. U mnogim dijelovima Utrechta automobili postaju smetnja u prometu i to vozači itekako osjećaju.
Kako bi omogućili protočnost biciklističkoga prometa projektanti su osmisli tzv. zeleni val; moguće se voziti stotinama kilometara bez potrebe da spustite nogu na pod. Senzori na semaforima registriraju bicikliste i njihov broj te reguliraju svjetla; prioritet ima biciklist, a ne automobil.
Najveća garaža na svijetu
Paralelno, ulagalo se u izgradnju parkirnih mjesta za bicikle, kao i garaža za odlaganje kako bi se smanjio broj krađa. Ispod glavnoga kolodvora izgrađena je garaža za bicikle na tri etaže s kapacitetom od 12 500 bicikala.
Besplatna vožnja javnim biciklom
Mnogi stanovnici su ipak prisiljeni prelaziti duge dionice tijekom dana, trebalo je smisliti kako ih odgovoriti od korištenja automobila. Rješenje je interesantno. Naime, stanice za najam gradskih bicikala nalaze se blizu stanica putničkih vlakova. Ista karta kojom ste se vozili vlakom vrijedi i za korištenje gradskoga bicikla što je tu uslugu učinilo besplatnom. Po vrlo povoljnoj cijeni kombinirate dvije vrste gradskoga prijevoza, potrebe za automobilom zaista više nema.
Pobuna vozača automobila
Možda ćete pomisliti kako je ovaj projekt bilo lako uvesti u Utrechtu zbog drugačijega mentaliteta i kako su stanovnici jedva dočekali prometne izmjene, ali stvarnost je ipak drugačija.
Veliki dio građana se bunio, protestirali su zbog „otimanja cesta“, izmjene prometnoga režima i diskriminacije nauštrb vozača automobila. No, projekt nije posustao, valjalo je mijenjati stavove ljudi i preodgajati ih u načinu kako gledaju na svakodnevno prometovanje. Malo po malo ljudi su se prilagođavali, a rezultati višedesetljetnoga projekta zaista su izvrsni; statistike pokazuju kako 49% građana Utrechta redovito koristi bicikl kao dominantno prijevozno sredstvo.
Utrecht danas
Grad je ostao bez jednoga dijela cesta, no što je dobio zauzvrat? Sasvim očekivano, nove zelene površine, šetnice, manje gužve, čišći zrak i što je najvažnije, manji broj smrtnih slučajeva u prometu. Utrecht je prepoznao kvalitetu projekta tako da danas surađuje s brojnim europskim gradovima s ciljem edukacije i pomoći u njihovoj prilagodbi.
Statistike su stvarno impresivne, preko 94% građana posjeduje barem jedan bicikl, a 56% njih biciklom svakodnevno odlazi u centar grada, piše Cycling in Utrecht.
Utrecht je ozbiljan grad s vizijom vlastite budućnosti, to pokazuje dokument s ciljevima koje planiraju ostvariti do 2040. godine, a u kojem važnu ulogu imaju i bicikli. Na stranicama National Library of Medicine (NIH) jasno piše kako su znanstvena istraživanja pokazala da „Vožnja bicikla svake godine sprječava oko 6500 smrtnih slučajeva, a Nizozemci zbog nje imaju pola godine dulji životni vijek.“
Koliko su mislili o svakome detalju pokazuje i podatak kako su u svrhu turizma osmišljene vođene biciklističke ture po gradu kao i izleti izvan grada. Čitava je Kraljevina premrežena biciklistički stazama, Nizozemci su svoju beskrajnu ravnicu itekako dobro prometno iskoristili.
Ostaje nam vidjeti hoće li netko uzeti primat jer čini se, europski su gradovi već neko vrijeme u ozbiljnoj utrci.
Komentiraj